Smije li član obitelji pomagati u obrtu bez prijave?

U malim obrtima često se događa da članu obitelji treba uskočiti u pomoć. Primjerice, vlasnik obrta je na putu, bolestan je, ima obvezu izvan poslovnog prostora ili jednostavno treba kratkotrajnu pomoć u radu. Tada se postavlja važno pitanje: smije li član obitelji raditi u obrtu bez prijave i bez zasnivanja radnog odnosa?

Odgovor je: da, ali samo pod određenim uvjetima.

Zakon o obrtu propisuje da obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa. To znači da član obitelji ne mora automatski biti zaposlen u obrtu samo zato što povremeno pomaže obrtniku.

Međutim, takva pomoć nije neograničena i ne smije se pogrešno shvatiti kao mogućnost da član obitelji trajno radi umjesto obrtnika bez prijave.

Tko se smatra članom obiteljskog kućanstva?

Prema Zakonu o obrtu, obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

To znači da nije dovoljno da je netko samo član obitelji u širem smislu. Bitno je da se radi o članu obiteljskog kućanstva.

Primjerice, supruga obrtnika u pravilu može pomagati u obrtu ako je član istog obiteljskog kućanstva. Isto može vrijediti i za djecu ili druge srodnike, ali pod uvjetom da zajedno žive i zajednički ostvaruju ili troše prihode.

Ako osoba nije član obiteljskog kućanstva, tada se njezin rad ne može jednostavno tretirati kao obiteljska pomoć u obrtu.

Mora li vlasnik obrta biti prisutan dok član obitelji pomaže?

Ovo je jedno od najvažnijih pitanja u praksi.

Prema trenutno važećem Zakonu o obrtu, ne postoji opće pravilo da obrtnik mora biti fizički prisutan u objektu dok mu član obiteljskog kućanstva pomaže. Naprotiv, sam zakon spominje situaciju u kojoj član obiteljskog kućanstva pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti.

Dakle, tvrdnja da član obitelji smije pomagati samo ako je vlasnik obrta prisutan u objektu nije opće zakonsko pravilo.

Ali postoji važna iznimka.

Ako se radi o vezanom obrtu, odnosno obrtu za koji su propisani posebni uvjeti stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje, majstorski ispit ili posebni zdravstveni uvjeti, tada član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i te posebne uvjete.

Drugim riječima, sama odsutnost obrtnika nije automatski problem. Problem može nastati ako član obitelji u odsutnosti obrtnika obavlja posao za koji su propisani posebni uvjeti, a te uvjete ne ispunjava.

Što znači “pomagati u obrtu”?

Pomaganje člana obitelji u obrtu treba shvatiti kao povremenu ispomoć, a ne kao trajno obavljanje posla.

Portal Obrtnog registra navodi da pomaganje u obrtu znači raditi povremeno kao ispomoć, a ne trajno obavljanje dijela djelatnosti obrta. Ministarstvo rada u jednom svom objašnjenju također navodi da članovi obitelji mogu pomagati u obrtu bez zasnivanja radnog odnosa ili drugog ugovornog odnosa, ali da je riječ o povremenoj ispomoći.

To je ključna granica.

Ako supruga, dijete ili drugi član obiteljskog kućanstva povremeno uskoči, primjerice nekoliko sati, jedan dan ili u izvanrednoj situaciji, to se može smatrati pomaganjem u obrtu.

Ali ako ta osoba redovito radi smjene, samostalno vodi poslovni prostor, stalno zamjenjuje obrtnika, radi prema rasporedu i obavlja posao kao radnik, tada se više ne radi o običnoj obiteljskoj pomoći. Tada inspekcija može zaključiti da se zapravo radi o radu koji ima obilježja radnog odnosa.

A tu počinje problem.

Kada nastaje rizik od kazne?

Rizik od kazne nastaje kada se pomaganje člana obitelji u praksi pretvori u redovan rad bez prijave.

Primjerice, ako je obrtnik na putu, a supruga jedan dan uskoči i pomogne u poslovanju, to nije isto kao situacija u kojoj supruga svakodnevno radi u objektu, vodi smjenu, prima kupce, izdaje račune i obavlja posao kao stalni radnik, a nije zaposlena niti prijavljena.

Kod inspekcije je zato važno razlikovati:

povremenu obiteljsku pomoć
i
stvarni neprijavljeni rad.

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada definira neprijavljeni rad kao rad koji po svojoj naravi i vrsti ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema odgovarajuću prijavu na obvezna osiguranja.

Zato nije dovoljno samo reći: “To mi je žena” ili “To mi je sin”. Ako osoba stvarno radi kao radnik, a ne samo povremeno pomaže, inspekcija to može gledati drugačije.

Što ako član obitelji mijenja obrtnika dok je on na putu?

Ako je obrtnik privremeno odsutan, primjerice zbog puta, član obiteljskog kućanstva može pomagati u obrtu i za vrijeme njegove odsutnosti. To proizlazi iz samog Zakona o obrtu.

Međutim, treba paziti na tri stvari.

Prvo, osoba mora biti član obiteljskog kućanstva u smislu Zakona o obrtu.

Drugo, pomoć treba biti povremena, a ne stalna zamjena za radnika ili poslovođu.

Treće, ako se radi o vezanom obrtu, član obitelji mora ispunjavati propisane stručne ili zdravstvene uvjete ako pomaže dok obrtnik nije prisutan.

Ako su ti uvjeti ispunjeni, sama činjenica da obrtnik nije fizički prisutan u objektu ne bi trebala biti dovoljna osnova za tvrdnju da član obitelji ne smije pomagati.

Razlika između pomoći člana obitelji i poslovođe

Zakon o obrtu razlikuje pomaganje članova obiteljskog kućanstva od vođenja obrta putem poslovođe.

Obrtnik može voditi slobodni ili vezani obrt sam ili putem poslovođe. Poslovođa mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i mora ispunjavati propisane uvjete, a vođenje obrta putem poslovođe prijavljuje se nadležnom upravnom tijelu i upisuje u Obrtni registar.

To znači da član obitelji ne bi smio trajno preuzeti ulogu osobe koja vodi obrt, a da pritom nije zaposlen kao poslovođa ili drukčije zakonito uređen.

Ako član obitelji samo povremeno pomaže, to je jedna situacija.

Ako član obitelji stalno vodi objekt dok obrtnik nije prisutan, to je već nešto drugo.

U praksi, tu inspekcija najčešće traži razlog za kaznu.

Je li kazna opravdana ako je supruga radila dok je obrtnik bio na putu?

Ne može se dati konačan odgovor bez uvida u zapisnik i točnu djelatnost obrta, ali općenito:

Ako je supruga član obiteljskog kućanstva, ako je radila samo povremeno kao ispomoć i ako se ne radi o vezanom obrtu za koji ona ne ispunjava propisane uvjete, tada tumačenje da ona ne smije pomagati zato što vlasnik nije prisutan nije u skladu s općim pravilom iz članka 30. Zakona o obrtu.

Međutim, kazna bi mogla imati osnovu ako je inspekcija utvrdila nešto drugo, primjerice:

da supruga nije član obiteljskog kućanstva u smislu Zakona o obrtu,

da se ne radi o povremenoj pomoći nego o redovnom radu,

da je ona stvarno vodila obrt umjesto obrtnika,

da se radi o vezanom obrtu, a ona ne ispunjava propisane stručne ili zdravstvene uvjete,

ili da rad ima obilježja neprijavljenog radnog odnosa.

Zato je kod ovakvih slučajeva jako važno vidjeti što točno piše u inspekcijskom zapisniku. Jedna stvar je usmeno tumačenje inspektora, a druga stvar je pravna osnova navedena u zapisniku ili prekršajnom nalogu.

Najsigurnija praksa za obrtnike

Ako članu obitelji treba povremeno pomagati u obrtu, preporučljivo je pripremiti se za mogući inspekcijski nadzor.

Najsigurnije je da obrtnik može dokazati da se radi o članu obiteljskog kućanstva, da pomoć nije stalna ni redovna kao radni odnos, da osoba ne prima plaću za taj rad i da, kod vezanog obrta, ispunjava propisane uvjete ako pomaže dok obrtnik nije prisutan.

Kod djelatnosti za koje postoje posebni sanitarni, zdravstveni, stručni ili drugi uvjeti, treba posebno provjeriti smije li član obitelji obavljati konkretne poslove.

Ako član obitelji u praksi radi često, samostalno vodi poslovni prostor ili redovito mijenja obrtnika, sigurnije je urediti status kroz radni odnos, poslovođu ili drugi zakonit oblik rada, ovisno o konkretnom slučaju.

Zaključak

Član obiteljskog kućanstva smije pomagati obrtniku u obavljanju obrta bez zasnivanja radnog odnosa. Prema važećem Zakonu o obrtu, takva pomoć može postojati i kada obrtnik nije fizički prisutan, ali kod vezanog obrta član obitelji tada mora ispunjavati propisane stručne ili zdravstvene uvjete.

Najvažnije je razlikovati povremenu obiteljsku pomoć od stvarnog neprijavljenog rada.

Ako član obitelji povremeno uskoči, to je jedno.

Ako član obitelji stalno radi, vodi smjenu ili zamjenjuje obrtnika kao redovan radnik, to više nije obična pomoć u obrtu i može dovesti do problema u inspekcijskom nadzoru.

Zato bi se pravilo moglo svesti na jednostavnu rečenicu:

Član obitelji smije povremeno pomagati u obrtu, čak i u odsutnosti obrtnika, ali ne smije trajno raditi umjesto njega kao neprijavljeni radnik.